Kako oprati fasadu: vodič korak po korak i kada zvati profesionalce

Pitanje „kako oprati fasadu“ obično dolazi s kućnim peračem u ruci i najboljom namjerom. Problem je što fasada nije pločnik. Pogrešan tlak na pogrešnom materijalu napravi štetu koju ne vidite odmah, a platite je za godinu dana. Evo kako se fasada pere ispravno, koje greške koštaju i kada se isplati nazvati nekoga tko to radi svaki dan.

Prvo odredite koji tip fasade imate

Cijeli postupak ovisi o materijalu. Tri najčešća slučaja na kućama u Zagrebu:

• Stiropor (ETICS): najčešća kod kuća građenih ili obnovljenih nakon 2000. Završni sloj žbuke je debeo 1,5 do 3 mm. Osjetljiv na tlak.
• Klasična žbuka: stariji objekti, deblja i tvrđa podloga, ali boja i dalje može stradati od previsokog tlaka.
• Kamen, beton ili opeka: najotporniji, podnose viši tlak i mehaničko čišćenje.

Niste sigurni što imate? Lagano pritisnite fasadu. Ako popušta ili zvuči šuplje, radi se o stiropor sustavu i tu kućni perač otpada. Više detalja u vodiču pranje fasade stiropor i ETICS.

Kako oprati fasadu: postupak korak po korak

Ispravan postupak ima isti redoslijed bez obzira radi li ga vlasnik ili profesionalac. Razlika je u opremi i iskustvu s tlakom.

Koji tlak za koju fasadu

Ovo je dio gdje se najviše griješi. Tlak se bira prema materijalu, a ne prema tome koliko je perač jak.

• Stiropor i tanke žbuke: softwash, nizak tlak sličan vrtnoj cijevi. Posao odrađuje sredstvo, ne sila vode.
• Klasična žbuka: umjeren tlak s razmakom od zida, oprezno oko rubova i pukotina.
• Kamen, beton, opeka: viši tlak je u redu, uz pravu mlaznicu i razmak.

Detaljnu usporedbu metoda pročitajte u vodiču softwash ili visokotlačno pranje fasade.

Najčešće greške pri samostalnom pranju fasade

Svake sezone saniramo posljedice ovih poteza. Izgledaju kao prečac, a stvore veći trošak:

• Kućni perač na stiroporu: probije završni sloj i otvori put vlazi u izolaciju.
• Pranje samo vodom: skine prašinu, ali spore algi i gljivica ostaju u porama i vrate se za godinu.
• Pranje odozdo prema gore: prljava voda curi po već opranom dijelu i ostavlja tragove.
• Previše izbjeljivača: izblijedi boju i nagrize metalne dijelove oko prozora.
• Rad na ljestvama s peračem: trzaj mlaznice na visini je čest uzrok padova.

Kada se isplati oprati fasadu sam, a kada zvati profesionalce

Sami se možete uhvatiti niske, lako dostupne i otporne površine: betonski sokl, ogradni zid, kameni dio fasade u prizemlju. Profesionalca se isplati zvati kad je fasada stiropor, kad je objekt viši od prizemlja, kad su prisutne gljivice koje prodiru u dubinu ili kad želite da rezultat traje, a ne da se alge vrate sljedeće sezone.

Računica je jednostavna. Najam perača, sredstvo i dan posla nisu besplatni, a rizik od oštećenja stiropora pretvara uštedu u veliki trošak. Profesionalno pranje fasade u Zagrebu kreće od 5 €/m², s pravim tlakom, biocidnim tretmanom i dokumentiranim rezultatom.

Koliko košta pranje fasade u Zagrebu

Razradu faktora koji utječu na cijenu pogledajte u vodiču koliko košta pranje fasade, a cijelu uslugu na stranici pranje fasade u Zagrebu.

Česta pitanja o pranju fasade

Mogu li sam oprati fasadu kućnim peračem?

Na betonu, kamenu ili opeci uz oprez da. Na stiropor fasadi nije preporučljivo jer kućni perač probije tanki završni sloj i otvori put vlazi u izolaciju.

Koji tlak je dobar za pranje fasade?

Stiropor i tanke žbuke peru se softwash metodom (nizak tlak uz biocidno sredstvo). Kamen, beton i opeka podnose viši tlak. Tlak se bira prema materijalu.

Koje sredstvo se koristi za pranje fasade?

Biocidno sredstvo koje se nanese, ostavi 15 do 30 minuta i ispere. Ono uništava alge i gljivice do korijena, što obična voda ne može.

U koje doba godine je najbolje oprati fasadu?

Od proljeća do jeseni, uz temperature iznad 5 stupnjeva i suho vrijeme da sredstvo odradi posao.